Prvi specijalizirani centar za holističku detoksikaciju

Što kažu statistike

Podaci raka u Hrvatskoj govore da se svakog dana dijagnosticira 57 novih slučajeva karcinoma. Također, svakog dana u Hrvatskoj od karcinoma umre 36 osoba. Karcinom crijeva predstavlja drugi po učestalosti tip tumora u osoba oba spola s oko tri tisuće novooboljelih godišnje. Od raka debelog crijeva godišnje u našoj zemlji umre više od 1500 osoba. Smrtnost od ove bolesti nažalost, i dalje bilježi uzlazni trend. Ako se pomnije sagledaju statistike prije samo 15-tak godina, moguće je uvidjeti da današnji način života igra ključnu ulogu u stvaranju rizika obolijevanja od karcinoma.

Debelo crijevo je važan organ koji sudjeluje u normalnom funkcioniranju organizma i održavanju zdravlja što uključuje završetak procesa probave, apsorpciju vode i u vodi otopljenih hranljivih tvari kao i sintezi neophodnih vitamina. Važan je dio sustava za eliminaciju otpadnih produkata procesa probave, kao i važan organ u zaštitnoj funkciji organizma od raznih uzročnika bolesti.

Kada debelo crijevo normalno funkcionira, ovi procesi su potpomognuti milijunima saprofitnih bakterija. Međutim, ta fina ravnoteža unutarnjeg ekosustava može biti vrlo lako poremećena brojnim uzročnim faktorima. Najčešći uzroci nastajanja nefunkcionalnosti crijeva su stres i izmijenjene navike u prehrani, brza hrana koja sadrži puno mesa, masti, šećera, konzervansa, pesticida, nitrata, hormona te s malo prirodnih neprobavljivih vlakana koji su od presudne važnosti za prirodno čišćenje debelog crijeva. Uz to, dodatan loš utjecaj imaju stres, vanjsko zagađenje, nedovoljan unos vode, nedovoljno kretanje, lijekovi, pušenje, izloženost otrovnim tvarima ...

Kako bi se organizam zaštitio od kronične toksične iritacije uzrokovane lošim kombinacijama hrane i drugih otrovnih otpada debelog crijeva, ono izlučuje velike količine sluzi. Takva vrsta obrambenog mehanizma djeluje tako da otrovne tvari bivaju uhvaćene u mrežu sluzi prije nego što dođe do oštećenja crijevne stijenke. Krajnji rezultat je da debelo crijevo konstantno izlučuje veće količine sluzi koja se nakuplja u naborima debelog crijeva. Za to vrijeme, fekalni otpad se akumulira, rezultirajući ugradnjom i uskladištenjem očvrsnute, gumene mase cijelom dužinom crijevnog zida. Takvo obrambeno ponašanje s vremenom rezultira suženjem prolaza u debelom crijevu i neprestanom ulasku toksina u krvotok. Akumulirane naslage postupno otpuštaju toksine koji se vraćaju u portalnu venu koja ih prenosi do jetre što dovodi do njezinoga zagušenja. Kapacitet apsorpcije portalne vene govori o njenoj sposobnosti da apsorbira lijekove koji su dospjeli u sustav u svega nekoliko minuta, a to pokazuje kako je crijevo sposobno apsorbirati i vrlo neželjene materijale natrag u sustav.

"Svaki organ, žlijezda i stanica u tijelu ovisi o stanju debelog crijeva."
dr. Norman W. Walker

Sustavi organizma teško se nose s toksičnim preopterećenjem, vremenom slabe, a toksični otrovi slobodno cirkuliraju po cijelom tijelu oslabljujući organe i pružajući utočište parazitima, gljivicama i drugim patogenim čimbenicima čime nastaje deficit minerala i vitamina što pak vodi brojnim poremećajima zdravlja. Kao prva posljedica nefunkcionalnosti crijeva javlja se usporena probava, zatim zastoj i zbijanje stolice, jaka dehidracija stolice, a nakon čega obično nastupa opstipacija.

Svatko tko živi nezdravo, ne hrani se pravilno i ne kreće se dovoljno, može se reći da se cijeli život priprema za neku vrstu bolesti. Uzmimo za primjer osobu starosne dobi od 70 godina, kroz njeno debelo crijevo prošlo je prosječno od 15-40 tona hrane i od 35-50 tisuća litara tekućine, što znači da se u crijevima nataloži i po nekoliko kilograma fekalnih naslaga i toksičnog otpada koji putuju organizmom putem krvi te nanose veliku štetu organizmu. Stoga možemo reći kako lošem zdravlju, pogotovo kroničnim bolestima prethodi nefunkcionalnost debelog crijeva.

S obzirom na to da je debelo crijevo najviše zanemaren dio tijela, te da je kao posljedica suvremenog načina život prvi na udaru, to ga čini glavnim faktorom za nastajanje široko rasprostranjenih, degenerativnih bolesti. Stoga, kao prvi logičan korak bilo kojeg programa unaprjeđenja zdravlja treba razmotriti stanje debelog crijeva i životni stil, a potom potaknuti eliminaciju i smanjiti nakupljanje štetnih tvari čime se pokreće obnova čitavog sustava na najdubljim razinama.

Kako prepoznati lošu funkcionalnost debelog crijeva

Ako je osoba izložena većoj koncentraciji otrova nego što sustav može obraditi i eliminirati, započinje nakupljanje toksina u tkivima tijela. Kako se toksini gomilaju u organizmu, stanice i tkiva počinju degenerirati. Kod neliječenih i kroničnih zatvora stvara se vrlo visok nivo toksina te dolazi do autotoksemije ili “auto-trovanja“. Ovisno o stupnju zagađenja simptomi obično variraju od blažih do izraženijih. Posljedice neredovitog pražnjenja crijeva, lošeg i usporenog funkcioniranja organa za probavu te prisustva toksičnih tvari u crijevu, uvijek su vidljive i u svim drugim organskim sustavima našeg tijela kao najrazličitiji poremećaji dok se simptomi najčešće očituju kroz tegobe povezane s probavnim sustavom, psihom, kožom, slabijim imunitetom, srčanim tegobama te problemima s očima, ušima i nosom.

Zbog načina života, velik broj ljudi danas trpi posljedice disbalansa crijevne flore čije stanje može dovesti do oslabljenog imunološkog sustava i sporih metaboličkih procesa. Ostali poremećaji i stanja koja mogu biti uzrokovani samotrovanjem su kronični umor, stalni i ponavljajući upalni procesi, nesanica, prekomjerna tjelesna težina, kronični sinusitis, bronhitis, astma, candida, slaba cirkulacija, poremećaj u radu žlijezda i brojna druga kronična stanja. Neki od simptoma mogu biti i opće loše osjećanje, slaba koncentracija, preuranjeno starenje, pojava emocionalnih i mentalnih blokada, glavobolje, nedostatak entuzijazma i seksualne želje, alergije, pojava mentalne nejasnoće, oči mogu biti bolne, vid slabiji, te često ponestaje energije i istinske životne radosti.

Disbalans crijevne mikroflore

U crijevima živi oko 400 različitih vrsta bakterija. Patogene bakterije stvaraju toksine, oštećuju organe i slabe njihove funkcije te stvaraju bolest, dok nepatogene bakterije ili “prijateljske bakterije” kako se još nazivaju, žive u simbiozi s čovjekom. Ovo dobro organizirano društvo u kojem svaka vrsta ima svoju ulogu, pojedine vrste bakterija dominiraju i kontroliraju jedni druge. Svaka vrsta bakterija crijevne flore usko je specijalizirana da obavlja samo ono u čemu je najbolja, pa tako postoje bakterije koje razgrađuju ugljikohidrate, bakterije koje razgrađuju bjelančevine i bakterije koje razgrađuju šećere. Također, neke od bakterija sudjeluju u sintezi vitamina. Kada je crijevna flora neuravnotežena, dolazi do neuhranjenosti stanica i oštećenja crijevne stijenke pri čemu crijeva postaju propusna. Smanjuje se apsorpcija hranjivih tvari u tijelo te dolazi do već spomenutog nedostatka nutrijenata, a loše bakterije probijaju crijevni zid gdje se šire dalje u organizam. Kada crijeva postanu propusna, omogućen je prolazak i velikih molekula bjelančevina u krvotok. Budući da ovim proteinima tamo nije mjesto, dolazi do imunološkog odgovora gdje često organizam napada sam sebe.

Samo zdrava crijevna flora može ispunjavati sve svoje zadaće. Ona je svojevrstan “zaštitni omotač” koji čovjeka štiti od bolesti. Jedan od ciljeva ispiranja debelog crijeva upravo je stvaranje zdrave i uravnotežene crijevne flore, a to je moguće postići uz temeljito čišćenje, smanjenje broja loših bakterija te uvođenjem veće količine dobrih /prijateljskih bakterija, što se postiže unosom odgovarajućeg probiotika tijekom perioda čišćenja.

Čvrsta veza između crijeva i emocija

Oko 95% ukupnog serotonina i pola dopamina proizvodi crijevna flora, odnosno bakterije smještene na crijevnom zidu. Crijevne bakterije tako sudjeluju u subjektivnoj interpretaciji svakodnevnog života osobe i u njenom odnosu s drugim osobama, utječu na način na koji osoba djeluje, ponaša se, a dokazano je i da imaju utjecaj na čitavu osobnost. Spoznaja da crijevne bakterije proizvode neurotransmitere je najsnažniji dokaz koji govori da sudjeluju u raznim poremećajima te da o crijevnoj flori ovisi hoće li neka osoba biti depresivna, tjeskobna, opsesivno-kompulzivna, pa čak i autistična.

Uistinu postaje jasnije da se u debelom crijevu krije jedan posve izdvojen svijet u odnosu na kompletan organizam te da se pravovremenom i pravilnom njegom uz odražavanje unutarnje ravnoteže mogu spriječiti mnoga neželjena stanja i neugodna osjećanja.

Utjecaj stresa na debelo crijevo

WHO (Svjetska Zdravstvena Organizacija) stres naziva “globalnom epidemijom”. Dugotrajna izloženost stresu vodi ka promjenama u sastavu crijevnih bakterija. Bakterije postaju manje raznolike i povećava se broj štetnih bakterija, zbog čega stres ima vrlo negativan utjecaj na imunitet, a osim toga može direktno inducirati propusno crijevo. Oslabljen organizam uslijed lošeg i dugotrajnog odnošenja prema sebi putem hrane, misli i emocija rezultira slabijom otpornošću na stres.

Prema istraživanjima, procjenjuje se da je 70-90 % današnjih bolesti povezano sa stresom. Stres je neizbježan dio današnjeg ubrzanog načina života. Dobar, poticajan stres ravnoteža je između uzbuđenja i opuštanja koja nam pomaže da se koncentriramo, usmjerimo i postignemo ono što želimo. Loš stres je neprestani stres te neprekidno uzbuđenje, nervoza, strah ili napetost ostavlja velike posljedice po zdravlje. Nova grana moderne medicine psihoneuroimunologija otkriva utjecaj uma na biokemiju tijela, a s tim i utjecaj na zdravlje i bolesti. Želudac, odnosno cijeli probavni sustav jako je osjetljiv na emocionalno-mentalne neravnoteže. Hrana konzumirana pod stresom ne može se adekvatno probaviti i postaje teret tijelu i polagano truleći taloži se u crijevima.

Danas kada vlada epidemija straha, zabrinutosti i nesigurnosti potrebno je preuzeti veću brigu o zdravlju crijeva i spriječiti moguće kemijske neravnoteže u organizmu, umanjiti kiselost i slonost oboljevanju te pružiti podršku cjelokupnom zdravlju.

Rezervirajte Vaš termin